SNEG ZAŠTITIO KAJSIJU OD MRAZA

apr 7, 2021 | Društvo | 0 Komentara

ČAČAK – V.D. direktora Instituta za voćarstvo u Čačku Darko Jevremović ocenio je pojavu aprilskog snega i mrazeva kao najkritičniju za kajsiju koja je u punom cvatu.  On je dodao da  se sada najviše strahuje od temperatura koje su najavljene za naredna dva jutra, i smatra da trenutna situacija u voćnjacima, pa i pored snega koji je pao, nije toliko loša, te da će pravo stanje znati za desetak dana kada budu pregledani cvetovi, odosno tučkovi.

  • Foto: Špijunka.rs

Voćari se plaše da će snežne padavine i mrazevi, koji su ovih dana zadesili veći deo voćarskih krajeva u ovom delu Srbije, najveće štete naneti kajsiji, breskvi i trešnji, odnosno voćkama koje su već u fazi precvetavanja. U manjoj meri bi mogle da stradaju šljiva, jabuka i ostale voćne vrste, čije cvetanje je tek započelo.

Mr Branko Tanasković, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi u Čačku, napominjući da su ekipe već obišle pojedine plantaže, naveo je da je za sada rano pričati o procentima štete, ali naglašava da bi ona mogla da bude značajna ukoliko bi se ostvarile prognoze meteorologa o narednim jutarnjim niskim temperaturama, to jest minusima koji će u pojedinim delovima zemlje ići i do minus sedam.

– Visoke temperature koje smo imali u februaru prouzorokovale su ranije i intenzivnije cvetanje, pa zato sada voćari strahuju od niskih temperatura. Sa druge strane, snežni pokrivač koji u višim delovima ide i do deset centimetra debljine, mogao bi da bude odlična zaštita cvetovima i pupoljcima od najavljenih mrazeva – rekao nam je mr Tanasković. – U malinjacima zbog ovog snežnog pokrivača može da dođe do lomljenja mladara.

Mr Tanasković naglasio je da hladno vreme ne pogoduje ni samim voćarima, koji su morali da prekinu rezidbu, ali i primenu prskanja pošto je većina voćnih vrsta u punom jeku cvetanja.

Veliku štetu od pojave aprilskog snega i mrazeva sigurno će pretrpeti i pčelari. Hladno vreme ne dozvoljava ispašu pčelama, pa su mnogi pčelinjaci stradali, jer nisu prihranjivani.

Izvor: Špijunka.rs